Žiofre je rekao da se ovaj izveštaj odnosi na političke kriterijume. „Izvestili smo o izborima 3. aprila. EP je bio angažovan u unapređenju uslova političkih aktera. Došlo je do većeg pluralizma u parlamentu i parlamentarna sloboda je poštovana“, rekao je Žiofre.
Žiofre je kazao da je postignut izvestan napredak u oblasti pravosuđa pošto je Srbija preduzela važne korake ka jačanju nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa uz ustavne promene koje su se desile nakon referenduma o amandmanima.
Savet Evrope je zaključio da je taj proces bio inkluzivan i transparentan i da je sada važno nastaviti sa zakonima za implementaciju.
„Određen napredak je postignut u brobi protiv korupcije uz preporuke GREKO tela Saveta Evrope, koji je zaključio da su amandmani zakona o borbi protiv protiv korupcije identifikovali nedostatke koji treba da se prevaziđu“, rekao je Žiofre.
Kako je naveo, ograničen je napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, pošto je broj istraga povećan, ali je broj optužnica i prvostepenih presuda smanjen, a ograničena je i konačna zaplena imovine stečene kriminalom.
„Nismo imali napredak po pitanju medija i slobode izražavanja, radilo se i u ovoj oblasti kada reč o bezbedosti novinara i formirane su radne grupe. Policija i tužilaštvo su brže reagovali na pretnje, ali ključno pitanje je da se glavno zakonodavstvo i strategije u toj oblasti ne sprovode u potpunosti, posebno kada je reč o Zakonu o javnom informisanju i Zakonu o elektronskim medijima. U drugim oblastima nije bilo napredovanja već nazadovanja“, naveo je Žiofre.
Rekao je da je Srbija nazadovala u spoljnim odnosima i kada je reč o usaglašenosti sa spoljnom i bezbednosnom politikom, gde je zabeležen pad, što je povezano s „merama koje su preduzete nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu“.
„Srbija se nije uskladila sa restriktivnim merama protiv Rusije i preporukama visokog predstavnika EU o ovom pitanju“, rekao je Žiofre.
„Potrebna nam je Srbija kao partner“, rekao je Žiofre.