Vladimir Vuletić ističe za RTS da je bilo mnogo reči da Olaf Šolc nije doneo nikakvu šargarepu za Balkan, ali da, kako je ocenio, vidimo da njegovu posetu sada prate i dobri policajci.
„Nema sumnje da je Briselu i svim ovim zemljama od velikog značaja da se region obezbedi od potencijalnih sukoba, jer treba imati u vidu da ovde postoji nekoliko takozvanih zamrznutih konflikata koji bi u ovoj globalnoj situaciji bi mogli da eksplodiraju“, naglašava Vuletić.
To, ističe, u ovom slučaju nikako ne bi odgovaralo prvenstvo Zapadu i zato pokušavaju da sve te zemlje Zapadnog Balkana budu na jednoj liniji i deo zajedničke politike koju EU vodi.
Smatra da je sve to što se radi, kao i poseta i predlozi Šolca usmereno u jednom pravcu. Takođe, ne treba se zavarati da je za EU poseban prioritet i interes da primaju zemlje Zapadnog Balkana u članstvo, kada imaju Ukrajinu.
Iz tog razloga je, navodi, posebno važno da se te zemlje povežu i da se, kako je rekao, zacementiraju sve pukotine.
Šta donosi novi „non-pejper“
Vuletić ističe da je jedan od načina da se to postigne ono što predlaže Austrija – neka vrsta ubrzane integracije.
„To nije prijem, ovde se nudi nešto što je povezano s fondovima i to bi trebalo da umanji štetu koju bi pojedine zemlje Zapadnog Balkana imale od prekida odnosa s Rusijom“, objašnjava Vuletić.
Međutim, ono što je najvažnije u tim tačkama novog „non-pejpera“ je pitanje koje se tiče zajedničke bezbednosti, odnosno odbrambene politike EU.
„Drugim rečima to je na izvestan način i put ukoliko se i Srbija uključi, a dosta je teško ne uključiti se u takve procese. Sada se prvi put razmišlja van okvira i mnogi problemi s kojima se suočavamo su posledica nekih insistiranja na nekim pravilima“, ukazuje Vuletić.
Dodaje da treba imati u vidu da se, kada se govori o poseti kancelara Šolca, Srbija u tim razgovorima nije obavezala ni na šta. Ostalo je, ističe, da svi zajedno ovde razmislimo kakav će biti odnos u dve tačke – sankcije Rusiji i pitanju Kosova i Metohije.
„Bojim se da se nalazimo u situaciji da biramo između zla i goreg, ali u svakom slučaju mislim da u narednim mesecima Srbija ima vremena da proceni šta su potencijalne opasnosti, štete, nenameravane, neočekivane posledice koraka koje će preduzeti“, navodi Vuletić.
Poručuje da Srbiji ostaje da izvaga, izazovi su veliki i kakva god odluka da se donese ona će imati mnogo svojih teškoća.
„Otvoreni Balkan nije pretnja EU“
Vuletić ocenjuje da je dobro što su na poslednjem skupu „Otvoreni Balkan“ u prisustvu posmatrača bili i predstavnici BiH i Crne Gore.
Jedino što nije dobro, je, kaže, to da u BiH i dalje postoje političke unutrašnje debate o tome. To su politička pitanja koja otežavaju integracione procese i kada je reč o „Otvorenom Balkanu“
„Ono što je pre svega ohrabrilo i predstavnika Crne Gore pa onda i BiH jeste to što je pozitivan signal stigao i od strane Amerikanaca. Oni su na neki načini i sugerisali da ‘Otvoreni Balkan’ nije zamena za EU i to je ono što daje šansu, jer dok se god bude posmatrao u regionu kao alternativa i nešto što će te zemlje udaljiti od EU, teško da će imati šanse“, smatra Vuletić.
Celo gostovanje Vladimira Vuletića u Jutarnjem programu možete pogledati u videu.