Miodrag Linta je naglasio za RTS da je strateški cilj hrvatske vojne akcije „Oluja“ bio kompletno fizičko uništenje srpskog naroda s područja Krajine i da ona predstavlja završni čin proterivanja srpskog naroda sa područja današnje Hrvatske.
„Imamo 250.000 proteranih Srba, više od 2.000 ubijenih ili nestalih i kompletno uništenu imovinu srpskog naroda. Prema podacima izaslanika UN iz maja 1993. godine, samo dve godine pre `Oluje`, s urbanog dela Hrvatske i s većeg dela zapadne Slavonije proterano je najmanje 250.000 Srba“, istakao je Linta.
Može li doći do pomirenja
Ukazao je da je „Oluja“ zločin koji traje 27 godina i da u Hrvatskoj ne postoji bilo kakva spremnost na suočavanje sa svojom, kako je rekao, zločinačkom prošlošću, veličaju se ratni zločinci, prećutkuju, marginalizuju, degradiraju i omalovažavaju srpske žrtve.
„Nije moguće pomirenje između Srbije i Hrvatske dok god Hrvatska obeležava zločinačku akciju `Oluja`. I sa takvim pristupom Hrvatske nije moguće govoriti o bilo kakvom pomirenju. Ne postoje snage koje bi se suočile sa svojom genocidnom zločinačkom prošlošću, odbacile ustašstvo, ideologiju i ustaški pokret“, smatra Linta.
Navodi da je 30 godina, od dolaska Tuđmana na vlast, do danas u Hrvatskoj radikalni proces revizije istorije, gde se genocid NDH-a proglašava istinskom državom hrvatskog naroda, ustaški zločinci borcima za slobodu, a najveća fabrika smrti Jasenovac, tretira se kao radni logor.
„Logori za decu u Sisku i Jastrebarskom se smatraju prihvatilištima, i to su sve brojni primeri koji jasno potvrđuju da Hrvatska nema snage da odbaci ustašstvo, fašizam i da postane jedna moderna evropska država“, ocenjuje on.
Posebno ukazuje da je skandalozna odluka da se predsedniku Aleksandru Vučiću zabrani poseta najvećoj fabrici smrti u Drugom svetskom ratu, Jasenovcu.
„Zato je važno da mi kao država donesemo u Skupštini Rezoluciju o zločinu nad Srbima Romima i Jevrejima u NDH i da započnemo jednu sistemsku međunarodno pravnu borbu za priznanje genocida nad srpskim narodom po uzoru na Izrael i Jermeniju. Da zakonom odredimo dan sećanja na žrtve i moj predlog je da to bude 10. april kada je osnovana NDH“, naglašava Linta.
Kako rešiti sporna pitanja
Ističe da je važno da posle 27 godina Srbija i Hrvatska govore o otvorenim pitanjima i problemima prognanih Srba i ono, kako, je rekao, malo preostalih u Hrvatskoj, vezano za povratak 40.000 otetih stanarskih prava.
Takođe, dodaje i da potomci 50.000 penzionera potražuju zaostale neisplaćene penzije, da je preko 800.000 otetih katastarskih parcela poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao i dinarska devizna štednja, radni staž, i da je preko 10.000 srspkih kuća minirano.
„Mi kao država moramo insistirati na veoma važnom međunarodnom Bečkom sporazumu o sukcesiji koji je ratifikovan u Hrvatskom saboru. To je posebno važan aneks 7, u kojem se kaže da svim građanima treba vratiti njihova stečena prava koja su imali pre početka rata“, rekao je predsednik Saveza Srba iz regiona.
Važno je i pitanje nestalih, a procene su da je 1.100 nestalih srpske nacionalnosti.
„Zamislite jednu državu članicu EU, koja 27 godina neće da ekshumira posmrtne ostatke iz već poznatih grobnica“, ukazuje Linta.
Navodi i da je posebno vvažno pitanje ratnih zločina i da je konačno došlo vreme da naša država pokreće istrage i podiže optužbe protiv svih odgovornih za masovne zločine nad srbima širom Hrvatske.
Početni korak su, kaže, optužnice protiv četvorice pilota za stradanje srpsih civila na Petrovačkoj cesti.